Internist dr. pave zanic. Ordinacija u Wien (Bec).

Uspjeh je u suradnji, dobro došli!

Kardiovaskularne bolesti nažalost su prvi uzrok smrtnosti u razvijenim zemljama. Moramo se boriti protiv njih. Stresan način života, visoki krvni tlak, šećer i masnoća u krvi, pušenje, nedostatak tjelesne aktivnosti – neprijatelje zdravlja moramo prvo točno sagledati, kako bismo ih potom mogli lakše ukloniti.

Uzimam dovoljno vremena za prvi, ali i za završni razgovor s Vama, kako bismo promotrili stanje i primijenili odgovarajuću terapiju. U međuvremenu je u ordinaciji moguće odraditi svu potrebnu dijagnostiku (ultrazvučni pregledi, ergometrija, spirometrija…).

Dr. Pave Zanic

Adresa:

Landstrasser Hauptstraße 147/8, 1030 Wien

Kontakt:

Tel.: 01/7134920

Fax: 01/71349204

e-mail: info@drpavezanic.com

Radno vrijeme:

Utorak 15.00 – 18.30

Srijeda i četvrtak 9.00 – 12.30 und 15.00 – 18.30

Ponedjeljak prema dogovoru

Rezervacija termina telefonski:

od ponedjeljka do četvrtka 9.00 – 17.30 ili e-mailom.

Kliknite ovdje za više informacija.

EDUKACIJA

Nakon iznenadnog porasta smrtnosti od aterotrombotskih kardiovaskularnih bolesti (KVB) u pedesetim godinama prošlog stoljeća u većini industrijaliziranih država, impresivan porast broja ljudi s kardiovaskularnim bolestima do danas nije stao. Smanjenje smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti postigli smo preventivnim mjerama.

Savjetovanje pacijenata o zdravom načinu života dio je našeg svakodnevnog posla. Naše pacijente potičemo na redovite liječničke preglede koji nam omogućuju dijagnosticiranje bolesti u njenoj ranoj fazi.

Socioekonomske promjene mogu utjecati na epidemiju KVB na različite načine. Globalizacija, migracije, socio- ekonomske promjene nezaposlenost mogli bi imati utjecaj na razvoj bolesti. Danas je moguće vidjeti razlike u kardiovaskularnom zdravlju između različitih država. Te nejednakosti možemo objasniti razlikama u ponašanju građana kao sto su: prehrana, tjelovježba, pušenje, prenapučenost, nezaposlenost i drugi indikatori. Na prosječno trajanja života najviše utječu prihodi, pušenje, pretilost i tjelovježba. Pročitaj više…

Pušenje

dovodi do smanjenja gustoće kostiju.

Procjenjuje se da svaka peta osoba u SAD-u umre od posljedica pusenje.

Rizik

od razvoja srčanog i mozdanog udara je 2-4 puta veći kod pušača.

Pušenje

uzrokuje oštećenja vida: povećava rizik za razvoj katarakte i makularne degeneracije.

Rizik

od smrti zbog KOPB-a je 12- 13 puta veći kod pušača.

Pušenje

utječe na dječje zdravlje tijekom i nakon trudnoće: prerani porod, rađenje mrtvog ploda, niska porođajna težina, iznenadna dojenačka smrt, ektopična trudnoća.

Zamijeniti zasićenje masne kiseline polinezasicenim masnim kiselinama (npr. maslinovo ulje).

Pušenje

može dovesti do nastanka karcinoma u bilo kojem dijelu tijela: jezik, meko nepce, tonzile,  grlo, jednjak, zeludac, debelo crijevo i rektum, jetra, gusteraca, grkljan, dusnik, bronhi, plućamokracni mjehur, bubrezi i ureter, vrat maternice, krv (AML).

Pet godina nakon prestanka pušenja, rizik od razvoja karcinoma usta, grla, jednjaka i mokračnog mjehura se prepolovi.

Pušenje

utječe na zdravlje zubi i desni i može dovesti do ispadanja zubi.

Smanjiti unos prerađenih šećera.

Pušenje

povećava vjerojatnost od razvoja šećerne bolesti tip II.

Rizik

od razvoja karcinoma pluća je 25 puta kod pušača.

Godinu dana nakon prestanka pušenja, rizik od srčanog udara se značajno smanjuje.

Pušenje

Rizik od razvoja diabetesa je 30- 40% veći za aktivne pušače.

Dvije do pet godina nakon prestanka pušenja, rizik od moždanog udara je skoro jednak kao kod nepušača.

Pušenje

je jedan od uzroka reumatoidnog artritisa.

1-2 porcije ribe tjedno.

Pušenje

dovodi do smanjena funkcije imunosnog sustava.

Povećati unos vlakana.

Ne više od 2-3 porcije crvenog mesa tjedno.

Izbjegavati zašećerena pića.

Smanjiti unos soli na manje od 5 grama dnevno.

Smanjiti konzumaciju alkohola na manje od dvije čaše dnevno (20 grama alkohola).

USLUGE

Holter EKG

Dinamički EKG koji snimamo minimalno 24 sata. Koristimo ga za utvrđivanje osnovnog ritma srca, utvrđivanje postojanja poremećaja ritma. Pročitaj više..

 

Elektrokardiografija (EKG)

Neinvazivni dijagnostički postupak koji se provodi u svrhu prikupljanja podataka o elektrofiziologiji srca, a omogućuje grafički prikaz električne aktivnosti srčanih otkucaja. Pročitaj više…

Ultrazvuk trbuha

Dijagnostička pretraga koja nam omogućuje vizualizaciju unutarnjih organa. Koristimo je kod dijagnostike: boli, slobodne tekućine, povećanja organa… Pročitaj više…