Pušenje

dovodi do smanjenja gustoće kostiju.

Procjenjuje se da svaka peta osoba u SAD-u umre od posljedica pusenje.

Rizik

od razvoja srčanog i mozdanog udara je 2-4 puta veći kod pušača.

Pušenje

uzrokuje oštećenja vida: povećava rizik za razvoj katarakte i makularne degeneracije.

Rizik

od smrti zbog KOPB-a je 12- 13 puta veći kod pušača.

Pušenje

utječe na dječje zdravlje tijekom i nakon trudnoće: prerani porod, rađenje mrtvog ploda, niska porođajna težina, iznenadna dojenačka smrt, ektopična trudnoća.

Zamijeniti zasićenje masne kiseline polinezasicenim masnim kiselinama (npr. maslinovo ulje).

Pušenje

može dovesti do nastanka karcinoma u bilo kojem dijelu tijela: jezik, meko nepce, tonzile,  grlo, jednjak, zeludac, debelo crijevo i rektum, jetra, gusteraca, grkljan, dusnik, bronhi, plućamokracni mjehur, bubrezi i ureter, vrat maternice, krv (AML).

Pet godina nakon prestanka pušenja, rizik od razvoja karcinoma usta, grla, jednjaka i mokračnog mjehura se prepolovi.

Pušenje

utječe na zdravlje zubi i desni i može dovesti do ispadanja zubi.

Smanjiti unos prerađenih šećera.

Pušenje

povećava vjerojatnost od razvoja šećerne bolesti tip II.

Rizik

od razvoja karcinoma pluća je 25 puta kod pušača.

Godinu dana nakon prestanka pušenja, rizik od srčanog udara se značajno smanjuje.

Pušenje

Rizik od razvoja diabetesa je 30- 40% veći za aktivne pušače.

Dvije do pet godina nakon prestanka pušenja, rizik od moždanog udara je skoro jednak kao kod nepušača.

Pušenje

je jedan od uzroka reumatoidnog artritisa.

1-2 porcije ribe tjedno.

Pušenje

dovodi do smanjena funkcije imunosnog sustava.

Povećati unos vlakana.

Ne više od 2-3 porcije crvenog mesa tjedno.

Izbjegavati zašećerena pića.

Smanjiti unos soli na manje od 5 grama dnevno.

Smanjiti konzumaciju alkohola na manje od dvije čaše dnevno (20 grama alkohola).

O nama

Internistička ordinacija dr. Pave Žanić osnovana je 1989. i od tada neprekidno djeluje. Dr. Zanic, pod mentorstvom prof. Bonellija, jednog od vodećih internista kardiologa toga vremena u ovom dijelu Europe, 1987. polaže specijalistički ispit za Internu medicinu i nekoliko godina kasnije postaje voditelj odjela Interne medicine u Krankenhaus St. Elisabeth
Trenutno je član: Austrijske liječničke komore, Austrijskog internističkog društva, Austrijskog kardiološkog društva i Europskog kardiološkog društva.
Ordinacija Dr. Žanić pruža cijeli spektar internističkih dijagnostičkih pretraga, s naglaskom na kardiološke pretrage, na bolesti srca i krvnih žila, te liječenje istih.