Edukacija
Nakon iznenadnog porasta smrtnosti od aterotrombotskih kardiovaskularnih bolesti (KVB) u pedesetim godinama prošlog stoljeća u većini industrijaliziranih država, impresivan porast broja ljudi s kardiovaskularnim bolestima do danas nije stao. Smanjenje smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti postigli smo preventivnim mjerama.
Savjetovanje pacijenata o zdravom načinu života dio je našeg svakodnevnog posla. Naše pacijente potičemo na redovite liječničke preglede koji nam omogućuju dijagnosticiranje bolesti u njenoj ranoj fazi. Kliknite ovdje kako bi nas lakše pronašli.
Socioekonomske promjene mogu utjecati na epidemiju KVB na različite načine. Globalizacija, migracije, socio- ekonomske promjene nezaposlenost mogli bi imati utjecaj na razvoj bolesti. Danas je moguće vidjeti razlike u kardiovaskularnom zdravlju između različitih država. Te nejednakosti možemo objasniti razlikama u ponašanju građana kao sto su: prehrana, tjelovježba, pušenje, prenapučenost, nezaposlenost i drugi indikatori. Na prosječno trajanja života najviše utječu prihodi, pušenje, pretilost i tjelovježba.
Povećanje prihoda povezano je s dužim prosječnim trajanjem života.
Pušenje je najvažniji preventabilni uzrok prerane smrtnosti i najisplativija strategija za smanjenje pojavnosti, kako KVB, tako i ostalih bolesti povezanih s pušenjem.
Pušenje dovodi do ozljeda krvnih žila s posljedičnim smanjenjem elastičnosti stijenki i suzenjem lumena žila, sto dovodi do ubrzanog rada srca i povišenje krvnog tlaka. Pušenje uzrokuje i ozljede zračnih puteva u plućima i dovode do nastanka KOPB, karcinoma pluća, pogoršanja astme.
Prehrana je drugi važni čimbenik koji utječe na razvoj kardiovaskularnih bolesti, a kojeg možemo prevenirati. Prehranom direktno utječemo na razinu krvnog tlaka, količinu masti u krvi i količinu šećera u krvi.
Redovna tjelovježba je krucijalana i centralna karika u prevenciji kardiovaskularnih bolesti. Fizička aktivnosti bio trebala biti normalan dio života od djetinjstva do starosti. Djeca i adolescenti bi trebali provesti 30- 45 minuta dnevno na tjelesnu aktivnost. Odraslima se preporučuje barem 150 minuta intenzivne aerobne aktivnosti (30 min/5 dana u tjednu) ili 75 minuta tjedno intenzivne aerobne aktivnosti (15 min/5 dana u tjednu).
Kliknite ovdje kako bi vas preusmjerili na stranicu usluga>>